ŽELJEZARA ZENICA
Željezara Zenica, nekada jedan od najvećih industrijskih sistema u Bosni i Hercegovini, danas je simbol dugogodišnjih tranzicijskih problema, restrukturiranja i neizvjesne budućnosti teške industrije.
Kroz protekle decenije, kompanija je prošla kroz više faza privatizacije, promjena vlasništva i pokušaja stabilizacije poslovanja, ali je istovremeno ostala u fokusu javnosti zbog stalnih finansijskih poteškoća i padova proizvodnje.
U Zeničko-dobojskom kantonu i Srednjobosanskom kantonu godinama su na vlasti bile političke strukture koje su kroz različite mandate upravljale kantonalnim institucijama i javnim preduzećima.
U tom kontekstu, u javnosti se često spominju slučajevi poput Željezara Zenica i preduzeća Borac Travnik, koji se povezuju sa procesima privatizacije i preuzimanja uz simbolične iznose.
Gašenje Željezare Zenica najavljeno je danas ,a to bi znaćilo otpuštanje 12.000 radnika .
Ko je odgovoran?
Kroz različite periode, u upravljanju i nadzoru nad industrijskim sektorom učestvovale su:
- kantonalna vlast ZDK
- privatni investitori i konzorciji
- nadzorni i upravni organi
Vlada Federacije BiH preuzima inicijativu u rješavanju pitanja Željezare Zenica
foto : Nermin Nikšić (SDP)
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić održao je sastanak o stanju u Novoj Željezari Zenica s predstavnicima nadležnih ministarstava i institucija, s ciljem pronalaska rješenja za stabilizaciju kompanije.
Zaključak sastanka je da Vlada Federacije BiH neće podržati gašenje ili stečaj, već pokreće proces konsolidacije i restrukturiranja radi očuvanja proizvodnje i radnih mjesta.
Nova Željezara Zenica se navodi kao važan dio industrijskog lanca u FBiH, povezan sa ključnim javnim preduzećima poput Elektroprivreda BiH i Željeznice Federacije BiH, te bi njeno gašenje imalo značajne ekonomske posljedice.
Vlada je, prema informacijama, pripremila paket mjera za podršku strateškim kompanijama, a kao operativni nosilac procesa konsolidacije spominje se Energoinvest, koji bi mogao voditi razgovore o mogućem strateškom partnerstvu i preuzimanju.
Istovremeno, od vlasnika Željezare očekuje se spremnost za saradnju i pronalazak rješenja koja bi osigurala nastavak proizvodnje i dugoročnu stabilnost.
Vlada FBiH poručuje da ostaje opredijeljena za očuvanje industrijske baze i radnih mjesta, te da neće dozvoliti gašenje strateški važnih kompanija ukoliko postoji realna mogućnost njihove stabilizacije.
BORAC TRAVNIK
Opljačkani travnički borac je ortačka grupa privatizovala još 2003 godine,kada su kupili firmu za 2KM.
U javnosti se već godinama iznose tvrdnje i sumnje o načinu na koji je preduzeće Borac Travnik mijenjalo vlasničke i upravljačke strukture, uključujući i navode o preuzimanju za simbolične iznose.
Ovi procesi i danas izazivaju rasprave u lokalnoj zajednici, posebno zbog pitanja kako je došlo do promjene vrijednosti i poslovnog stanja nekadašnjeg privrednog subjekta.
Od poslovnog subjekta do finansijske propasti
Kupili su firmu za svega dvije konvertibilne marke, iako je u tom periodu procjenjivana na oko 35 miliona KM i zapošljavala približno 2300 radnika. Ovaj potez je u javnosti tada predstavljen kao privatizacija koja je trebala donijeti oporavak i novu vrijednost, ali su očekivanja vrlo brzo počela da se dovode u pitanje.
Nakon devet godina poslovanja pod privatnim upravljanjem, firma je vraćena državi u znatno lošijem stanju nego što je preuzeta. Umjesto stabilizacije i rasta, zabilježeni su dugovi koji se procjenjuju na oko 30 miliona KM, što je dodatno otvorilo pitanje načina upravljanja i finansijskog poslovanja u tom periodu.
Posebnu pažnju javnosti izazivaju i navodi o mogućem nestanku dijela imovine firme u inostranstvu, kao i nejasnoće oko njenog ukupnog kapitala i poslovnih transakcija. Iako se o tim pitanjima godinama govori u javnom prostoru, do danas nisu u potpunosti razjašnjena kroz zvanične i pravosnažne odluke.
Ovaj slučaj se često navodi kao primjer sporne tranzicije i privatizacije, gdje su početna vrijednost i broj zaposlenih bili visoki, dok je krajnji rezultat ostavio ozbiljne finansijske posljedice i otvorena pitanja o odgovornosti i kontroli procesa.
Borac Travnik je kroz godine poslovanja prošao kroz različite faze restrukturiranja, promjene uprave i finansijskih izazova, što je u konačnici dovelo do slabljenja poslovnih kapaciteta.
U javnosti se često postavlja pitanje da li su odluke o upravljanju i vlasničkim promjenama bile u skladu s dugoročnim interesima preduzeća i lokalne zajednice.
⚖️Ko su odgovorni?
Odgovornost za “stanje firme” može biti:
- upravljačka (loše poslovanje, odluke menadžmenta)
- institucionalna
- politička-kantonalna vlada SBK
